IZLOŽBA U GALERIJI ULIKS 2013.
TEMA MORSKE ALGE
Suizlagačica Isabella Bubola
TEMA MORSKE ALGE
Suizlagačica Isabella Bubola
PREDSTAVLJANJE KNJIGE "ŠTORIJICE IZ NAŠIH KRAJI"
SVIBANJ 2015., GALERIJA STARI GRAD, PULA
SVIBANJ 2015., GALERIJA STARI GRAD, PULA
Knjiga je tiskana u tiskari tvrtke Grafika d.o.o. Osijek. Svečano, a nadam se i zabavno, predstavljanje knjige bilo je u petak 08.maja u 19 sati u prostorijama Uliks-a, galerija "Stari grad", Kandlerova 14, Pula.
Štorijice Đanina Bubole ili nezaboravljen govor
Postoji li uopće nepostojanje različitosti?
Ako već različitost neupitno postoji, morala bi biti ukinuta na ljudskom duhovnom tržištu.
Mudar čovjek još više svoj ostaje, čim tuđe običaje i jezik nauči. Prihvaćajući drugačije, oplemenjen je prihvaćenošću. Nikad neće, nepoželjan, stajati pred zatvorenim vratima.
Stoga, nije slučajno da upravo ja, odgojena govorom zagrebačkih predaka, ponosito predstavljam knjigu Đanina Bubole „Štorijice iz naših kraji“, napisanu čakavskim narječjem, trojcem hrvatskog, slovenskog i talijanskog jezika.
Da ne bih, u neznanju, začuđeno podizala obrve i bila zastrašen gost na društvenim okupljanjima, upoznah kulturu i običaje istarskog podneblja.
Kod prvog susreta s pričicama Đanina Bubole, u prostorima „Uliksa“, pomislih kako, sabrane u knjigu, trebaju dospjeti do čitatelja.
Štorijice su sažeci života, zaustavljeno vrijeme koje, otimajući se žilavo zaboravu, još uvijek pršti i uporno drži svoje mjesto u svekolikom sjećanju.
Đanino je pažljivo slušao i pamtio očeve priče, najčešće pretvorene u monologe, na čakavskom narječju gornje Bujštine.
Posložio ih je u 33 pričice, izvorno kako su ispričane, potom ih preveo na hrvatski jezik, poradi boljeg razumijevanja.
U štorijicama će nas razgaljeno dočekati stvarne ličnosti, pretvorene u likove.
Iz autorove književne galerije poispadat će ljudi gladom namučeni, vragom zaluđeni, magarcima okruženi, okladama zaluđeni, orkestrom raspaljeni…
A kroz sve slike očevog staračkog pripovijedanja, mladalački klizi vragolasta ironija, oskudicom nahranjena.
Pisac je svjestan da jezik ne bi smio biti zgažen, niti doživjeti odlamanje u trvenju povijesti s neizbježnim demografskim tragedijama.
Đanino Bubola znao je zadržati postojanje jezika, snimivši sve štorijice na digitalni nosač zvuka, kojeg je pridodao knjizi.
Tako će se čakavski govor čuti što dalje, i bit će ga, i kada nas ne bude.
Jasna Finderle
Štorijice Đanina Bubole ili nezaboravljen govor
Postoji li uopće nepostojanje različitosti?
Ako već različitost neupitno postoji, morala bi biti ukinuta na ljudskom duhovnom tržištu.
Mudar čovjek još više svoj ostaje, čim tuđe običaje i jezik nauči. Prihvaćajući drugačije, oplemenjen je prihvaćenošću. Nikad neće, nepoželjan, stajati pred zatvorenim vratima.
Stoga, nije slučajno da upravo ja, odgojena govorom zagrebačkih predaka, ponosito predstavljam knjigu Đanina Bubole „Štorijice iz naših kraji“, napisanu čakavskim narječjem, trojcem hrvatskog, slovenskog i talijanskog jezika.
Da ne bih, u neznanju, začuđeno podizala obrve i bila zastrašen gost na društvenim okupljanjima, upoznah kulturu i običaje istarskog podneblja.
Kod prvog susreta s pričicama Đanina Bubole, u prostorima „Uliksa“, pomislih kako, sabrane u knjigu, trebaju dospjeti do čitatelja.
Štorijice su sažeci života, zaustavljeno vrijeme koje, otimajući se žilavo zaboravu, još uvijek pršti i uporno drži svoje mjesto u svekolikom sjećanju.
Đanino je pažljivo slušao i pamtio očeve priče, najčešće pretvorene u monologe, na čakavskom narječju gornje Bujštine.
Posložio ih je u 33 pričice, izvorno kako su ispričane, potom ih preveo na hrvatski jezik, poradi boljeg razumijevanja.
U štorijicama će nas razgaljeno dočekati stvarne ličnosti, pretvorene u likove.
Iz autorove književne galerije poispadat će ljudi gladom namučeni, vragom zaluđeni, magarcima okruženi, okladama zaluđeni, orkestrom raspaljeni…
A kroz sve slike očevog staračkog pripovijedanja, mladalački klizi vragolasta ironija, oskudicom nahranjena.
Pisac je svjestan da jezik ne bi smio biti zgažen, niti doživjeti odlamanje u trvenju povijesti s neizbježnim demografskim tragedijama.
Đanino Bubola znao je zadržati postojanje jezika, snimivši sve štorijice na digitalni nosač zvuka, kojeg je pridodao knjizi.
Tako će se čakavski govor čuti što dalje, i bit će ga, i kada nas ne bude.
Jasna Finderle
Dobra večer svima i hvala vam na odazivu.
Ukratko, kako je došlo do moje prve knjige.
Kasnih devedesetih godina dr. Barbara Buršić Giudici izdala je Istriotski lingvistički atlas uspoređujući govore slavenskih sela južne Istre i talijanskih sela u kojima se govori istriotski jezik. Pri predstavljanju tog djela, prvi sam puta čuo za veljotski jezik, koji je izumro, a na tom putu je i istriotski. To je u meni pobudilo potrebu, da u primjerku te knjige pribilježim nazive za opisane predmete, alate, hranu, biljke, životinje itd na narječju „pu naše“ kojim su govorili moji roditelji, dakle u čakavštini gornje Bujštine kakva se nekada često upotrebljavala u svakodnevnom govoru, a danas veoma rijetko. Pošto nisam jezikoslovac, sljedeći je korak bio taj, da te riječi prikažem na razumljiviji način, putem istinitih pričica i anegdota koje mi je moj otac pričao i to onako kako sam ih čuo; obično svaka od njih završavala je s poukom.
Knjižica sadrži 33 pričice koje su se mahom dogodile između dva svjetska rata u „naših kraji“ tj. u selu Kućibreg, danas uz samu granicu sa Slovenijom, i njegovoj okolici. Napisane su dakle na čakavštini, koja se govori u tom kraju, otuda i naziv štorijice, a osim čakavske osnove mnogo je riječi iz talijanskog i slovenskog jezika. Štorijice govore o moralnim normama, običajima, međuljudskim odnosima, snalažljivosti seljaka (u glavnoj ulozi je počesto moj otac), o preživljavanju u naših kraji između dva svjetska rata.
To mi je bio osnovni cilj, sačuvati ovaj osebujni govor koji nestaje, a različit je od južnoistarskih dijalekata, nije jezik, ali je govor, naš, moj govor. Uostalom, i to je jedna od značajki Istre: svaki kraj, svako selo, pa i svaka porodica ima svoj govor.
Kako bi knjiga bila zanimljivija zamolio sam studentice APURI-ja a.g. 2012 da ilustriraju priču po želji; čitao sam im pričice, ali....studentice koje su bile iz Istre još su i razumjele o čemu govorim, one koje su bile iz drugih krajeva HR nisu razumjele ništa. Znači trebao sam prevesti iz čakavštine na hrvatski jezik, kako bi tekst bio razumljiv širem krugu čitatelja i slušatelja. Zatim sam dobio i ilustracije koje sam, na svoju veliku žalost, zbog ograničenog budžeta, dao objaviti samo trećinu, a ostale čekaju bolja vremena.
Tako se i moja štorija dalje razvijala sa knjigom: imam tekst na čakavštini, imam prijevod, imam ilustracije, ali manjka zvuk, kako će čitatelj doživjeti taj osebujni govor? Svatko ga može izgovarati po svom nahođenju-e, onda sam se dosjetio i snimio cd. Sve štorijice na dijalektu sam snimio na cd i pridodao knjizi kako bih u „originalu“ predstavio govor „pu naše iz naših kraji“.
Ali da ne duljim: sada ću vam najprije pročitati jednu pričicu, a zatim ću jednu interpretirati jer sve su one u biti monolozi te se mogu izvoditi i kao skečevi.
Koristim ovu prigodu da zahvalim grupi za podršku tj članovima književne grupe Uliksa, Jasni, Saši, Anđelu, Gracijeli, Silvani, Barbari, ilustratoricama koje su danas ovdje prisutne Tini, Isabelli, a Isabelli i posebna zahvala za tehničku potporu, kao i svima što su mi pomogli pri tiskanju i predstavljanju knjige.
Autor
Video sa prezentacije knjige: https://www.youtube.com/channel/UC5-B-NWXQLb7KueCnCJRdqw
PREDVEČERJE S KNJIGOM 22. TRAVNJA U ULIKSU
U Uliksu smo po prvi puta obilježili Svjetski dan knjige svojim programom kojeg sam nazvao Predvečerje s knjigom. S njime smo se uključili i u nacionalni program obilježavanja Noći knjige. Moram zahvaliti članovima udruženja i gostima bez kojih se program ne bi nikako mogao odvijati u zamišljenim okvirima. Gosti koji su učestvovali su Antonietta Benčić Petercol i Antonio Giudici, te učenici Gimnazije Pula Leonarda Bambić, Nina Zuccon, Laura Krajcar, Marina Červar, Donatela Macan i Patrik Bolković, Sudjelovali su i članovi ULIKS-a Anđelo Cvjetković, Isabella Bubola, Emilija Vasiljević i Rajko Ivošević. Program sam ja osmislio i vodio.
Nadam se da smo ostvarili neke ciljeve koje sam si zadao: upoznati mlade s našom udrugom kako bismo u budućnosti i dalje surađivali te ponovno aktiviranje nekih članova na književno-literarnom području.
Zahvaljujem likovnjacima na lijepo ukrašenoj galeriji!
Rastali smo se uz moj apel: Knjiga se knjigom daruje! Naravno, kako smo mogli nagraditi učesnike nego - knjigom za uspomenu i pritom se zahvaljujem Gradskoj i Sveučilišnoj knjižnici, Zavičajnoj i APM knjižari te pročelniku Istarske županije g. Vladimiru Torbici.
Spomenuli su naš trud Glas Istre, Kulturistra i Grad Pula:
http://bit.ly/21XooB3
http://bit.ly/1WpYZQo
http://bit.ly/1ZG0uIF
Fotografije sa predstave su vidljive: http://bit.ly/1se9fzo
Dijelovi video snimaka dostupni su na Youtube.com
U Uliksu smo po prvi puta obilježili Svjetski dan knjige svojim programom kojeg sam nazvao Predvečerje s knjigom. S njime smo se uključili i u nacionalni program obilježavanja Noći knjige. Moram zahvaliti članovima udruženja i gostima bez kojih se program ne bi nikako mogao odvijati u zamišljenim okvirima. Gosti koji su učestvovali su Antonietta Benčić Petercol i Antonio Giudici, te učenici Gimnazije Pula Leonarda Bambić, Nina Zuccon, Laura Krajcar, Marina Červar, Donatela Macan i Patrik Bolković, Sudjelovali su i članovi ULIKS-a Anđelo Cvjetković, Isabella Bubola, Emilija Vasiljević i Rajko Ivošević. Program sam ja osmislio i vodio.
Nadam se da smo ostvarili neke ciljeve koje sam si zadao: upoznati mlade s našom udrugom kako bismo u budućnosti i dalje surađivali te ponovno aktiviranje nekih članova na književno-literarnom području.
Zahvaljujem likovnjacima na lijepo ukrašenoj galeriji!
Rastali smo se uz moj apel: Knjiga se knjigom daruje! Naravno, kako smo mogli nagraditi učesnike nego - knjigom za uspomenu i pritom se zahvaljujem Gradskoj i Sveučilišnoj knjižnici, Zavičajnoj i APM knjižari te pročelniku Istarske županije g. Vladimiru Torbici.
Spomenuli su naš trud Glas Istre, Kulturistra i Grad Pula:
http://bit.ly/21XooB3
http://bit.ly/1WpYZQo
http://bit.ly/1ZG0uIF
Fotografije sa predstave su vidljive: http://bit.ly/1se9fzo
Dijelovi video snimaka dostupni su na Youtube.com
DODJELA NAGRADA ZA MULTIMEDIJALNI NATJEČAJ ISTRAPEDIA 2015
S velikim sam veseljem danas primio nagradu u kategoriji audio uratka multimedijalnog natječaja Istrapedije iz ruku našeg župana g. Valtera Flega. Natjecao sam se s kratkom pričom "Stršjani" iz zbirke priča "Štorijice iz naših kraji" koja je opremljena i digitalnim nosačem zvuka. Priča je, kao i sve ostale, napisana na gornjomiranskom ili buzetskom dijalektu s karakteristikama kučibriškog govora (slovenizmi, talijanizmi, utjecaj južnočakavskog dijalekta) i izgovora.
Osim mene, Marijana Smolić je dobila nagradu u kategoriji fotografija, a Ana i Marko Percan u kategoriji video.
Nagrađeni materijali bit će objavljeni u Istrapediji.
O dodjeli su napisali i snimili:
http://www.regionalexpress.hr/site/more/dodijeljene-nagrade-za-foto-video-i-audio-kategorije-istrapedije, foto S.Tkalčec
http://www.cropix.hr/index.php?menuid=gallery_cropix&gid=87408
http://www.istra-istria.hr/index.php?id=2326&tx_ttnews[tt_news]=3973&tx_ttnews[backPid]=758&cHash=b41edd141f
http://www.gosucker.com/1/Hrvatska/0/8/Istra-i-Kvarner/267/Regional-Express/Dodijeljene-nagrade-za-foto,-video-i-audio-kategorije-Istrapedije-1363103.html
http://bit.ly/24ICOqx
http://bit.ly/1qbBzjT
Fotografija prikazuje svečanu podjelu nagrada: istarski župan Valter Flego sa svim laureatima
S velikim sam veseljem danas primio nagradu u kategoriji audio uratka multimedijalnog natječaja Istrapedije iz ruku našeg župana g. Valtera Flega. Natjecao sam se s kratkom pričom "Stršjani" iz zbirke priča "Štorijice iz naših kraji" koja je opremljena i digitalnim nosačem zvuka. Priča je, kao i sve ostale, napisana na gornjomiranskom ili buzetskom dijalektu s karakteristikama kučibriškog govora (slovenizmi, talijanizmi, utjecaj južnočakavskog dijalekta) i izgovora.
Osim mene, Marijana Smolić je dobila nagradu u kategoriji fotografija, a Ana i Marko Percan u kategoriji video.
Nagrađeni materijali bit će objavljeni u Istrapediji.
O dodjeli su napisali i snimili:
http://www.regionalexpress.hr/site/more/dodijeljene-nagrade-za-foto-video-i-audio-kategorije-istrapedije, foto S.Tkalčec
http://www.cropix.hr/index.php?menuid=gallery_cropix&gid=87408
http://www.istra-istria.hr/index.php?id=2326&tx_ttnews[tt_news]=3973&tx_ttnews[backPid]=758&cHash=b41edd141f
http://www.gosucker.com/1/Hrvatska/0/8/Istra-i-Kvarner/267/Regional-Express/Dodijeljene-nagrade-za-foto,-video-i-audio-kategorije-Istrapedije-1363103.html
http://bit.ly/24ICOqx
http://bit.ly/1qbBzjT
Fotografija prikazuje svečanu podjelu nagrada: istarski župan Valter Flego sa svim laureatima
PUTOVANJE
21. listopada održana je prva Uliksova književna večer. Tema je bila "Putovanje". Nastupili su učenici Gimnazije Pula: Emili Dragaš, Ania Žufić, Patrik Bolković, Lana Radoš, Kasija Borić i Veronika Karlović koji su čitali radove Balote, Finderle, ali i radove svojih školskih kolegica Sare Mamuzić i Ane Sever. Vrsnom interpretkinjom pokazala se profesorica Jelena Pavić (Klarić, Hut Kono). Unatoč umirovljenju, a i tome usprkos, odlomak iz svoje knjige čitala je i profesorica Zlata Knez. Pripremu učenica odradili su profesori Jelena Pavić, Meri Šimunov i Filip Zoričić. Članovi Uliksa čitali su svoje radove: Emilija Vasiljević (pjesme Odlazak i Povratak u zavičaj). Kristian Modrušan (pjesma Chan mung), Rajko Ivošević (pripovijedanje) i Anđelo Cvjetković (pjesma San o putu).
Gimnazija je popratila večer na svojim internetskim stranicama:www.gimnazija-pula.skole.hr/?news_id=1263
21. listopada održana je prva Uliksova književna večer. Tema je bila "Putovanje". Nastupili su učenici Gimnazije Pula: Emili Dragaš, Ania Žufić, Patrik Bolković, Lana Radoš, Kasija Borić i Veronika Karlović koji su čitali radove Balote, Finderle, ali i radove svojih školskih kolegica Sare Mamuzić i Ane Sever. Vrsnom interpretkinjom pokazala se profesorica Jelena Pavić (Klarić, Hut Kono). Unatoč umirovljenju, a i tome usprkos, odlomak iz svoje knjige čitala je i profesorica Zlata Knez. Pripremu učenica odradili su profesori Jelena Pavić, Meri Šimunov i Filip Zoričić. Članovi Uliksa čitali su svoje radove: Emilija Vasiljević (pjesme Odlazak i Povratak u zavičaj). Kristian Modrušan (pjesma Chan mung), Rajko Ivošević (pripovijedanje) i Anđelo Cvjetković (pjesma San o putu).
Gimnazija je popratila večer na svojim internetskim stranicama:www.gimnazija-pula.skole.hr/?news_id=1263
RADOST
Na predbožićni četvrtak održana je druga Uliksova književna večer u suradnji s Gimnazijom Pula. Tema večeri bila je „Radost“. Neobično me obradovalo što je više gimnazijalaca, nego prilikom prve večeri, pokazalo interesovanje da sudjeluje bilo kao autor ili recitator. U ulozi autora okušali su se Dora Rupčić (Koraci), Lara Kapeloto (Radost), Stela Ćurt (Sreća), Mateo di Giusto, Matija Rojnić, Veronika Melba Huf (Radost i Patnja), Nina Glavaš (Što je sreća?) i Matija Matić (Radost). Kao recitatore i interpretatore čuli smo Matiju i Doru koji su pročitali svoje radove, a Jasna Fočak, Veronika Karlović, Svemir Mandana Miličević i Eric Skoko su čitali radove svojih školskih drugova. Sve su to bile pjesme osim bajke Radost i Patnja. Prozni tekstovi su još bili kratak odlomak iz moje knjige „Štitonoša Bartold i tajna bijele ruže“ i odlomak „O prvom poljupcu“ Kahlila Gibrana. Za ovu sam prigodu izabrao i poznate pjesnike čije pjesme zahtjevaju umiješnost interpretacije i zato su ih čitali iskušeni recitatori: Patrik Bolković (Schillerova Oda radosti), Jelena Pavić (Rilkeova deveta Devinska elegija) i Anđelo Cvjetković (Ujevićevi Visoki jablani). Patrik je čitao i Wordsworthove „Sunovrate“. Uliksovce su, osim mene i Anđela, predstavljali Kristijan Modrušan (U snu) i Emilija Vasiljević (Slutnja, Danas mi se pjesma piše). Kao voditelj večeri pročitao sam i pjesme Mirne Pajnić Kosovičke i za kraj „Radujte se narodi“. Svi učesnici i autori ( i Meri Šimunov ) dobili su od Uliksa knjigu za uspomenu, a ja sam je dobio od Gimnazije! Hvala svima na radovima i učešću.
Na predbožićni četvrtak održana je druga Uliksova književna večer u suradnji s Gimnazijom Pula. Tema večeri bila je „Radost“. Neobično me obradovalo što je više gimnazijalaca, nego prilikom prve večeri, pokazalo interesovanje da sudjeluje bilo kao autor ili recitator. U ulozi autora okušali su se Dora Rupčić (Koraci), Lara Kapeloto (Radost), Stela Ćurt (Sreća), Mateo di Giusto, Matija Rojnić, Veronika Melba Huf (Radost i Patnja), Nina Glavaš (Što je sreća?) i Matija Matić (Radost). Kao recitatore i interpretatore čuli smo Matiju i Doru koji su pročitali svoje radove, a Jasna Fočak, Veronika Karlović, Svemir Mandana Miličević i Eric Skoko su čitali radove svojih školskih drugova. Sve su to bile pjesme osim bajke Radost i Patnja. Prozni tekstovi su još bili kratak odlomak iz moje knjige „Štitonoša Bartold i tajna bijele ruže“ i odlomak „O prvom poljupcu“ Kahlila Gibrana. Za ovu sam prigodu izabrao i poznate pjesnike čije pjesme zahtjevaju umiješnost interpretacije i zato su ih čitali iskušeni recitatori: Patrik Bolković (Schillerova Oda radosti), Jelena Pavić (Rilkeova deveta Devinska elegija) i Anđelo Cvjetković (Ujevićevi Visoki jablani). Patrik je čitao i Wordsworthove „Sunovrate“. Uliksovce su, osim mene i Anđela, predstavljali Kristijan Modrušan (U snu) i Emilija Vasiljević (Slutnja, Danas mi se pjesma piše). Kao voditelj večeri pročitao sam i pjesme Mirne Pajnić Kosovičke i za kraj „Radujte se narodi“. Svi učesnici i autori ( i Meri Šimunov ) dobili su od Uliksa knjigu za uspomenu, a ja sam je dobio od Gimnazije! Hvala svima na radovima i učešću.
SUTRA PRIPADA MENI?
Treća Uliksova književna večer s ovom temom održana je 24.veljače prvenstveno uz pomoć gimnazijskih učenika i profesora. Ponekom je članu Uliksa tema bila, možda, "neuhvatljiva" i otud i slabiji odaziv članova. No, sastavi srednjoškolaca pokazuju da mladi itekako znaju što pisati o ovoj temi. Kako institucije, roditelji, okolina, dužnost itd. oblikuju našu sutrašnjicu čuli smo na primjerima Dickensa, Vernea, Bellowa, Čegeca, Mihalića. Svoje priloge poslali su mi i Jasna Finderle, Mirna Pajnić Kosovička i Emilija Vasiljević koje različito tumače oblikovanje budućnosti. Guimnaziju su autorskim radovima (sastavima) predstavljali Loona Pecirep, Luna Pajković, Ana Mikulić, Dora Rupčić, Ira Seferagić Pliško, Lara Kapeloto, Magdalena Špada, Edita Fetai i Luka Pavlović. Radove su čitali prof. Jelena Pavić, prof. Mira Artuković, Anđelo Cvjetković, Veronika Karlović, Dora Rupčić, Emili Dragaš, Svemir Miličević, Matija Matić te i ja sam.
Treća Uliksova književna večer s ovom temom održana je 24.veljače prvenstveno uz pomoć gimnazijskih učenika i profesora. Ponekom je članu Uliksa tema bila, možda, "neuhvatljiva" i otud i slabiji odaziv članova. No, sastavi srednjoškolaca pokazuju da mladi itekako znaju što pisati o ovoj temi. Kako institucije, roditelji, okolina, dužnost itd. oblikuju našu sutrašnjicu čuli smo na primjerima Dickensa, Vernea, Bellowa, Čegeca, Mihalića. Svoje priloge poslali su mi i Jasna Finderle, Mirna Pajnić Kosovička i Emilija Vasiljević koje različito tumače oblikovanje budućnosti. Guimnaziju su autorskim radovima (sastavima) predstavljali Loona Pecirep, Luna Pajković, Ana Mikulić, Dora Rupčić, Ira Seferagić Pliško, Lara Kapeloto, Magdalena Špada, Edita Fetai i Luka Pavlović. Radove su čitali prof. Jelena Pavić, prof. Mira Artuković, Anđelo Cvjetković, Veronika Karlović, Dora Rupčić, Emili Dragaš, Svemir Miličević, Matija Matić te i ja sam.
Još nekoliko fotografija sa završne književne večeri: