Stari sam markoljubac, od svoje 13.godine, te ću na ovoj stranici pokušati iznijeti svoje viđenje o kupovini poštanskih maraka putem interneta i to maraka koje najviše volim, a vezane su tematski uz ove internetske stranice: izdanja za Pulu, Rijeku, Istru i Slovensko primorje te Zonu B Slobodnog Teritorija Trsta. Na tu sam temu napisao osvrt kojeg ću prenositi dio po dio na ovu stranicu. Poteškoću mi predstavlja mijenjanje formata fotografija i skeniranih maraka.
1.UVOD
Povijesni osvrt
Pred II Svjetski rat Istra, Rijeka i Slovensko primorje bili su u sastavu Kraljevine Italije. Nakon kapitulacije Italije 09.septembra 1943.g. ova područja zauzimaju njemačke jedinice koje se povlače pred jedinicama NOV-e pred kraj rata. Jedinice NOV-e ulaze u Trst 01.maja 1945., Rijeku 03.maja, a u Pulu 05.maja 1945.g.
Sporna područja na koje polažu pravo talijanske i jugoslavenske vlasti su Istra, Trst, Rijeka, Slovensko primorje i dio Julijske krajine (inter alia).[1] Pod pritiskom saveznika (Beogradski sporazum, 9.junij 1945.g.) dolazi do razgraničenja Jugoslavije i Italije, formiraju se dvije zone, A i B, zapadno i istočno od Morganove linije razgraničenja. Po Devinskom sporazumu od 20.junija 1945.g. teritorij bivših talijanskih provincija Trst, Gorica i Pula dijeli se u dvije okupacijske zone i to[2]:
-zonu A koja obuhvaća: krajeve zapadno od Morganove linije koji obuhvaćaju Trst i Goricu sa okolicama (dio Julijske krajine) te grad Pulu, a potpadaju pod vojnu upravu savezničkih snaga,
-zonu B koja obuhvaća: krajeve istočno od Morganove linije koji obuhvaćaju Istru, Rijeku te Slovensko primorje (Postojnu i Idriju sa okolicama), a potpadaju pod upravu jugoslavenskih vojnih vlasti.
Osnovom Beogradskog sporazuma jedinice NOV-e moraju napustiti Trst i Pulu 12.juna 1945.g.[3] (iz Pule se efektivno povlače od 16. do 21.junija).[4]
Rijeka biva izuzeta iz Zone B početkom februara 1947.g.[5](10.februara?)
Ovakovo stanje potraje do potpisa Pariškog mirovnog ugovora sklopljenog dana 10.februara 1947.g. koji stupi na snagu 15.septembra 1947.g. Tim ugovorom se ukidaju dotadašnje zone A i B, a na teritoriju koje je i dalje sporno osniva se nova tampon državica Slobodni Teritorij Trsta (STT).[6]
STT je podijeljen na Zonu A (u koju ulaze talijanske općine Duino, Aurisina, Sgonico, Monrupino, Trieste, Muggia, S.Dorligo della Valle) pod upravom angloameričkih vojnih vlasti i Zonu B (u čiji sastav ulaze slovenske općine: Dekani, Koper, Izola, Piran, Šmarje, Marezige te hrvatske općine Buje, Umag, Novigrad, Brtonigla i Grožnjan)[7] pod upravom jugoslavenskih vojnih vlasti.
[1] http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/mikolic_mario.pdf
[2] Istarska enciklopedija, LZ Miroslav Krleža, Zagreb 2005, 859
[3] Id, 189
[4] Novaković, D.,Stamps and Postal History of Trieste, Pola, Fiume, Istria and Slovene Littoral Under Yugoslav Miitary Administration 1945-1947, London 2009, 5
[5] Treaty of Peace with Italy, sec III
[6] http://www.istrapedia.hr/hrv/459/pariski-mirovni-ugovori/istra-a-z/
[7] Id.
Preostali dio Istre (teritorij bivše Zone B), Pula i sjeverni dio Slovenskog primorja (dijelovi bivše zone A) pripadnu Jugoslaviji, osim Gorice i dijela okolice (dijelovi bivše Zone A) koji pripadnu Italiji.[1]
Sporazumom o suglasju, potpisanom 05.oktobra 1954.g. u Londonu, STT prestaje postojati.[2] Civilna se vlast Italije uspostavlja u Zoni A bivšeg STT, a civilna uprava Jugoslavije u Zoni B bivšeg STT.[3]
Poštanske marke tiskane za Trst, Rijeku, Istru i Slovensko primorje (Zona B) tiskane su u relativno malom broju izdanja i ne prevelikim količinama u razdoblju od maja 1945. do 8.februara 1947.g.[4]
Marke za Trst imale su nominalne vrijednosti u lirama (L), kao i marke pretisnute u Puli (L.). Marke pretisnute u Rijeci imale su nominalu u lirama (LIRE), kao i pretisnute četiri marke pulskog izdanja (L.). Marke tiskane za Istru i Slovensko primorje (Zona B) od 15.augusta 1945.g. nemaju otisnutu valutu nominalne vrijednosti već samo vrijednost, jer nije bila poznata valuta koja će biti u opticaju, no valuta je postala lira (jugolira) i to za prve četiri serije redovnih maraka (ljubljansko, zagrebačko prvo i drugo izdanje,[5] te beogradsko) i pomoćno izdanje redovnih maraka. Na zadnjem redovnom izdanje (pomoćnom) od deset vrijednosti, iskazana je valuta lira (L) pošto su to bile pretisnute jugoslavenske marke sa originalnim vrijednostima u dinarima. Porto marke nosile su oznake u lirama (Lit, Lira, L).
Marke za Zonu B Slobodnog Teritorija Trsta bile su tiskane od 1.maja 1948. do 09.oktobra 1954.g.[6] Izdane su redovne marke, redovne za zračnu poštu, pomoćna redovna izdanja, prigodne marke, prigodne marke za zračnu poštu, porto marke, kao i doplatne marke u korist Crvenog križa. Redovne i prigodne marke do augusta 1949.g. bile su u lirama sa oznakom valute (L) ili bez nje, a od 15. augusta 1949.g. dalje nominalna je vrijednost bila izražena u dinarima. Porto marke su imale samo vrijednosti u dinarima. [7]
[1] Id.
[2] Memorandum of Understanding between the Governments of Italy, the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland, the United States of America and Yugoslavia regarding the Free Territory of Trieste, signed at London, on 5 October 1954
[3] Id.
[4] Dr.Fran Juriševič, S pošto skozi preteklost Slovenskega primorja in Istre, Lipa, Koper 1981,198
[5] Novaković, D.,Stamps and Postal History of Trieste, Pola, Fiume, Istria and Slovene Littoral Under Yugoslav Miitary Administration 1945-1947, London 2009, 198-216
[6] Katalog poštanskih maraka Jugoslovenskih zemalja, Jugomarka, Beograd 1991, 309-317
[7] http://istrapedia.hr/hrv/1269/jugolira/istra-a-z/: “Na području koje je još formalno pripadalo Italiji (Julijska Venecija) ali je bilo oslobođeno od njemačkog okupatora jedinicama jugoslavenske armije, uvedena je nova novčana jedinica od 18.oktobra 1945.g.: jugoslavenska lira “B” ili jugolira. Jugolire je izdavala Gospodarska banka za Rijeku, Istru i Slovensko primorje koja je započela s radom 17.septembra 1945.g. u Rijeci. U Julijskoj Veneciji (dakle i u Istri, Rijeci, Slovenskom primorju) cirkulirale su i talijanske lire tzv. lire metropolitane, vrijednost jedne i druge lire je bio 1:1. Dana 16.septembra 1947.g., stupanjem na snagu Pariškog sporazuma, Narodna banka Jugoslavije preuzima Gospodarsku banku koja nedugo zatim prestaje postojati i izdavati jugolire. Jugolire (i lire) su iz praktičnig razloga već bile povučene iz opticaja na području Rijeke od 28.do 30. decembra 1946.g., a na području Zone B odmah nakon potpisa Pariškog sporazuma, od 17. do 20. septembra 1947.g. Ostale su vrijediti samo na području Zone B STT do 05.jula 1949.g. kada su bile zamijenjene dinarom u vrijednosti 3 lire:1 dinar.”
Dakle sve marke izdane za Zonu B imaju nominalnu vrijednost izraženu u (jugo)lirama. U (jugo)lirama su nominalne vrijednosti maraka Zone B STT od osnutka 16.septembra 1947.g. do 5.jula 1949.g., a zatim u jugoslavenskim dinarima. Prtvo redovno pomoćno izdanje za Zonu B STT u dinarima bile su pretisnute jugoslavenske marke (“partizani”), a za zračnu poštu niz koji je pušten u promet u Zoni B STT 1.juna 1949.g. od 7 vrijednosti, ali sada pretisnut u dinarima (omjer valuta lira:dinar 3:1!).
Prve marke koje je nova jugoslavenska vlast u Trstu, Puli i Rijeci upotrebljavala bile su talijanske marke (Regno d’Italia-RI, Reppublica Sociale Italiana - RSI) koje su zatečene u poštanskim uredima oslobođenih mjesta, sa naknadno otisnutim odgovarajućim prestiscima u nazivlju i valuti (tzv. provizorna izdanja,[1]vidi slike 1-5).
Naknadno su tiskane, od augusta do decembra 1945. nove, posebne marke za Zonu B, a od 01.maja 1948. posebne marke za Zonu B STT. U pedesetim su se godinama upotrebljavale i marke FNR Jugoslavije sa pretiskom STT VUJA (VUJA-STT, STT-VUJA, VUJA S.T.T.) odnosno od 22.decembra 1951.g. VUJNA STT (STT VUJNA). Te su marke važile do kraja 1954. godine.[2]
[1] http://www.issp.po.it/inventario/dbcollezioni/PDF/216_novakovic.pdf
[2] Dr.Fran juriševič, S pošto skozi preteklost Slovenskega primorja in Istre, Lipa, Koper 1981,198
2.CILJ
Marke Trsta, Rijeke, Istre i Slovenskog primorja i Zone B STT zanimaju kolekcionare ne samo Hrvatske, već i Slovenije i Italije, što je i razumljivo, ali, često nailazim i na prodaju iz Njemačke, SAD-a i Kanade. Obzirom na veliku potražnju zbog relativno malog broja nekih izdanja i u cjelini konačnog malog broja nekih maraka u doplatnim ili porto serijama te na malu ponudu na filatelističkom tržištu poglavito iz spekulativnih razloga, mogučnošću prodaje preko interneta došlo je zadnjih godina do veće potražnje, ali i ponude zbog proširenja tržišta i jednostavnog načina kupovine preko specijaliziranih web portala. To je potaklo i veći interes kako filatelista, tako i pronevjeritelja za spomenute poštanske marke.
Zbog poštenja do svih markoljubaca, a pogotovo do sebe i svog najomiljenijeg hobija, želio bih spriječiti valoriziranje falsifikata na tržištu i certificiranje originala.
Uz malo iskustva, truda i znanja te pomnim promatranjem i kontrolom ponuđenih maraka mogu se neki falsifikati otkriti i golim okom, uz ev.povećalo, točan milimetarski razrez, zubomjer itd. Ali neki se falsifikati ne mogu odrediti samim promatranjem maraka- taj će zadatak u prvom stupnju eventualno odraditi profesionalci-prodavači, a u drugom eksperti, koji za sobom imaju puno stručnog iskustva.
Za sve ostale hobiste, nas laike, ostaje vjera u dobronamjernost prodavača čega u virtualnom svijetu ima u manjem postotku. Do prodaje krivotvorina dolazi ne samo zbog želje prodavača za zaradom već i iz razloga neznanja i nepoznavanja tematike što, opet, ne može biti izlika prodaji bezvrijednog papira kao vrijednosnica.
Postoje „onodobne“ krivotvorine koje su poznate i neke veoma stručno obrađene[1], dok su druge novog datuma. Sve veća ponuda na tržištu ovih potonjih zabrinjava.
[1] Katalog poštanskih maraka Jugoslovenskih zemalja, Beograd, 1991. i prethodni
3.NAČIN
Postoje sudski vještaci koji su vrsni stručnjaci i specijalisti za svoja područja i u dvojbenim situacijama oni daju svoj certifikat kojim potvrđuju originalnost maraka (unutar svakog nacionalnog filatelističkog saveza). No, događaju se greške te su se i takve marke naknadno potvrdile kao lažnima.
Jedini način na koji sam do današnjeg dana naišao, a koji nedvojbeno pokazuje originalnost boje pretiska ili marke (a vjerojatno bi to bilo izvedivo i za žig i gumu) je XX analiza. Članak kojeg je napisala xyz dao mi je naslutiti mogućnost da bi se ovakvom analizom moglo jednom zauvijek ustanoviti jesu li marke originalne ili nisu.
Svakako bih istaknuo da bi se analizom mogli obraditi sastavi ovih komponenti:
-boje pretiska,
-boje marke,
-gume (ljepila),
-tinte za žigosane marke,
-možda i papiri.
Prve dvije-tri analize su najisplativije sa točke gledišta korisnika.
Analizom maraka za koje definitivno znam da su originali moglo bi se ustanoviti sastavi koji bi poslužili kao usporedbeni material za daljnje analize. Taj je momenat najvažniji i ovdje bih svakako, ako ustreba, dobio potporu u vidu materijala za analizu i od kolega filatelista.
4. TROŠAK
Tražeći više podataka o xxxxx analizi naišao sam na podatak, da se ona može uraditi za relativno mali novac (15USD po analizi u SAD-u). Nadalje, ako se ova metoda ustanovi kao vjerodostojna, mogla bi postati relevantna za sve daljnje analize i svakako bi bilo puno posla obzirom na činjenicu, da svaki vlasnik želi biti siguran što posjeduje, a potencialni vlasnik što kupuje. Zasigurno ne vidim razloga da bi se svaka izdana marka analizirala, ali postoji dvadesetak maraka o kojima govorim, koje su interesantnije (skuplje i rjeđe) i koje posebno privlače pažnju falsifikatora.
Ako je prosječna vrijednost standardne zbirke 1.000-2.000 eura, svaki će vlasnik dati još naknadnih 100-200 eura „za svaki slučaj“! Da napomenem, kako su neka izdanja puno rjeđa od ostalih i samo jedna serija maraka ili razni specialiteti dostižu cijenu od nekoliko tisuća eura.
Kao što već spomenuti certifikat vještaka znatno garantira originalnost maraka i diže cijenu marke ili serije maraka čak i do 100%, certifikat izdan od stručnjaka koji bi primijenio xxxx analizu podigao bi još više cijenu maraka, a napose, što je najvažnije, isključio mogućnost pronevjere.
5. IZDANJA
Provizorna izdanja
Provizorna izdanja NOV-e Jugoslavije (tzv. partizanski provizoriji) postojala su za Trst, Rijeku, Istru i Slovensko primorje.
1. Trst
Postoji 11 različitih talijanskih maraka u izdanju za Trst. Pretpostavljena količina preštampana novim natpisom i vrijednostima je 5.807.000, od kojih je prodano barem 1.668.000 (sl. 1)
(sl. 1)
kao i 2 neizdate marke tiskane u “Ljudskoj tiskarni” u Ljubljani u nepoznatoj količini (sl. 2):
kao i 2 neizdate marke tiskane u “Ljudskoj tiskarni” u Ljubljani u nepoznatoj količini (sl. 2):
(sl.
2)
2.Pula
Postoji 15 različitih talijanskih maraka (pulsko provizorno izdanje, sl. 3., preštampanih u ukupnoj količini 1.192.250 kom za upotrebu u Istri (uključno sa gradom Pula od oslobođenja do odlaska jedinica NOV-e, 05.maj-21.junij1945.g.). Od toga je za prvo riječko provizorno izdanje upotrebljeno 154.700 kom (sl. 4) za upotrebu u Zoni B (bez grada Pule koji je potpao pod savezničku upravu-Zonu A efektivno od 21.junija 1945.g.).
2.Pula
Postoji 15 različitih talijanskih maraka (pulsko provizorno izdanje, sl. 3., preštampanih u ukupnoj količini 1.192.250 kom za upotrebu u Istri (uključno sa gradom Pula od oslobođenja do odlaska jedinica NOV-e, 05.maj-21.junij1945.g.). Od toga je za prvo riječko provizorno izdanje upotrebljeno 154.700 kom (sl. 4) za upotrebu u Zoni B (bez grada Pule koji je potpao pod savezničku upravu-Zonu A efektivno od 21.junija 1945.g.).
(sl. 3)
3. Rijeka
Prvo riječko provizorno izdanje, 4 vrijednosti, ukupno 154.700 kom (sl. 4) za upotrebu u zoni B: Istra bez grada Pule, teritoriji Rijeke, Postojne, Idrije.
3. Rijeka
Prvo riječko provizorno izdanje, 4 vrijednosti, ukupno 154.700 kom (sl. 4) za upotrebu u zoni B: Istra bez grada Pule, teritoriji Rijeke, Postojne, Idrije.
(sl. 4)
Postoji 7 različitih talijanskih maraka u ukupnoj količini od 856.200 kom maraka kao drugo riječko provizorno izdanje (sl. 5) za upotrebu u riječkom direktoratu.
Postoji 7 različitih talijanskih maraka u ukupnoj količini od 856.200 kom maraka kao drugo riječko provizorno izdanje (sl. 5) za upotrebu u riječkom direktoratu.
6.
RAZNO
Kratki
naputak kako izbjeći kupovinu krivotvorina
Do uvođenja xxxxxxxx analize u filateliju dajem, ad interim, nekoliko savjeta za kupovinu maraka u stvarnom i virtualnom svijetu. Radovi vrsnih stručnjaka poslužili su mi kao temelj ovog naputka; uspoređujem iste elemente, ali gledam ih iz druge točke gledišta: ne tražim što je original, već što je falsifikat.
Imajući u vidu povijesnu pozadinu političkih zbivanja na malom prostoru omeđenog prvenstveno pravcima Rijeka-Pula-Trst-Gorica-Postojna-Rijeka i razbijenog na još manje upravne jedinice te vremenski dijapazon od samo nekoliko poratnih godina, dobijamo sijaset različitih elemenata koji nisu uvijek mogli biti sto-posto standardizirani, ali su originalni.
Kako prepoznati razlike između originala i patvorine te između različitih originala?
Svakako je na prvi dio pitanja lakše dati odgovor.
Pri utvrđivanju autentičnosti marke potrebno je svakako uspoređivati sljedeće podatke i paziti na sljedeće elemente:
a) Datum izdanja:
Marke ili niz maraka ne smije biti poništen žigom ranijeg ili kasnijeg datuma, kada marke više nisu bile u uporabi ( pr. sl. 6 ).
Do uvođenja xxxxxxxx analize u filateliju dajem, ad interim, nekoliko savjeta za kupovinu maraka u stvarnom i virtualnom svijetu. Radovi vrsnih stručnjaka poslužili su mi kao temelj ovog naputka; uspoređujem iste elemente, ali gledam ih iz druge točke gledišta: ne tražim što je original, već što je falsifikat.
Imajući u vidu povijesnu pozadinu političkih zbivanja na malom prostoru omeđenog prvenstveno pravcima Rijeka-Pula-Trst-Gorica-Postojna-Rijeka i razbijenog na još manje upravne jedinice te vremenski dijapazon od samo nekoliko poratnih godina, dobijamo sijaset različitih elemenata koji nisu uvijek mogli biti sto-posto standardizirani, ali su originalni.
Kako prepoznati razlike između originala i patvorine te između različitih originala?
Svakako je na prvi dio pitanja lakše dati odgovor.
Pri utvrđivanju autentičnosti marke potrebno je svakako uspoređivati sljedeće podatke i paziti na sljedeće elemente:
a) Datum izdanja:
Marke ili niz maraka ne smije biti poništen žigom ranijeg ili kasnijeg datuma, kada marke više nisu bile u uporabi ( pr. sl. 6 ).
(sl. 6 - Žig poštanskog ureda u Portorožu na marci pokazuje datum 18.2. (februar) ali ove su doplatne marke bile u upotrebi od 23. do 30.maja 1948.godine, dakle žig je naknadno ali neučinkovito upotrebljen)
b) Zupčanje:
1.-tip zupčanja-u upotrebi je bilo češljasto kod talijanskih maraka koje su preštampavane-dakle, lijepo oblikovani i pravilno zupčani kutevi maraka (sl.7)
sl.7
-te linijsko zupčanje kod maraka koje je naručivala Poštanska uprava za zonu B kod kojih je zupčanje ponekad nekvalitetno, kod kojih su kutevi maraka često nepravilni, kao da fali zubac (sl.8).
-te linijsko zupčanje kod maraka koje je naručivala Poštanska uprava za zonu B kod kojih je zupčanje ponekad nekvalitetno, kod kojih su kutevi maraka često nepravilni, kao da fali zubac (sl.8).
sl.8
Posebno treba paziti na nezupčane marke ili dijelove istih, provjeriti u literaturi postoje li uopće!
2.-veličina: provjeriti zubomjerom, veličina 14 za sva talijanska izdanja RI i RSI (provizorna izdanja Trsta, Pule, Rijeke), veličina različita za kasnija definitivna izdanja za Zonu B. Pri kupovini online, gdje je nemoguće izmjeriti zupce zubomjerom, izbrojati zube na marci koja se prodaje i na marci u tiskanom ili online katalogu, te usporediti. Noviji falsifikati veoma odstupaju u zupčanju (gušće zupčanje).
Posebno treba paziti na nezupčane marke ili dijelove istih, provjeriti u literaturi postoje li uopće!
2.-veličina: provjeriti zubomjerom, veličina 14 za sva talijanska izdanja RI i RSI (provizorna izdanja Trsta, Pule, Rijeke), veličina različita za kasnija definitivna izdanja za Zonu B. Pri kupovini online, gdje je nemoguće izmjeriti zupce zubomjerom, izbrojati zube na marci koja se prodaje i na marci u tiskanom ili online katalogu, te usporediti. Noviji falsifikati veoma odstupaju u zupčanju (gušće zupčanje).
sl. 9. primjer lažnog zupčanja: lijevo original, desno patvorina: 13 ¼ umjesto 12 –cijela „marka“ je patvorina, crtež, boja, zupčanje, pretisak....)
Ne osvrćite se na hvalospjeve prodavača, (svaki trgovac hvali svoju robu).Kao primjer pogledajte sl. 10, a popratni tekst je bio „perfektno zupčanje“:
Ne osvrćite se na hvalospjeve prodavača, (svaki trgovac hvali svoju robu).Kao primjer pogledajte sl. 10, a popratni tekst je bio „perfektno zupčanje“:
Nezupčane marke
U službenoj jugoslavenskoj literaturi postoje ovi podaci za nezupčane marke:
-izdanje za Trst : dvije službeno nikada izdane marke (vidi sl. 54).
-ljubljansko izdanje redovnih maraka za Zonu B vrijednosti od 1 i 2 lire,
-zagrebačko (prvo) izdanje redovnih maraka za Zonu B :cijela serija, 10 vrijednosti, postoji nezupčana ( sl.11 ),
U službenoj jugoslavenskoj literaturi postoje ovi podaci za nezupčane marke:
-izdanje za Trst : dvije službeno nikada izdane marke (vidi sl. 54).
-ljubljansko izdanje redovnih maraka za Zonu B vrijednosti od 1 i 2 lire,
-zagrebačko (prvo) izdanje redovnih maraka za Zonu B :cijela serija, 10 vrijednosti, postoji nezupčana ( sl.11 ),
sl. 10
Slika (sl. 11) iz talijanskog kataloga online lijevo ( I Bolli) i desno iz tiskanog kataloga (Catalogo Unificato):
Slika (sl. 11) iz talijanskog kataloga online lijevo ( I Bolli) i desno iz tiskanog kataloga (Catalogo Unificato):
sl.11
Marke u internetnoj prodaji imaju često i katalošku oznaku, znači koji se katalog upotrebio za određivanje odnosne marke i pod kojim je brojem zavedena u tom katalogu. Neki prodavači navode godinu izdanja, zupčanje i je li marka upotrebljena ili nije. Poneki navode i katalošku te prodajnu cijenu (vidi slike 12-14).
Marke u internetnoj prodaji imaju često i katalošku oznaku, znači koji se katalog upotrebio za određivanje odnosne marke i pod kojim je brojem zavedena u tom katalogu. Neki prodavači navode godinu izdanja, zupčanje i je li marka upotrebljena ili nije. Poneki navode i katalošku te prodajnu cijenu (vidi slike 12-14).
A-233 JUGOSLAVIA TRIESTE B ITALIA SLOVENIA LITORALE ISTRIA DENT- 10 1-2 - 11 1-2 USED [8 EUR]
sl.12
Opaska: Žig Portoroža i opet dio datuma 18....(vidi sliku 1)
sl.12
Opaska: Žig Portoroža i opet dio datuma 18....(vidi sliku 1)
Bez obzira kojim podacima prodavač popraćuje marku u prodaji, osnovni se odnose na gumu i uporabu. Najčešće se upotrebljavaju sljedeće engleske kratice:
1. kratice za gumu (ljepilo):
**-marka sa neoštećenom originalnom gumom (mint with unmounted original gum),
* -marka sa oštećenom originalnom gumom (mint with mounted original gum), obično je to ostatak ljepila od falca,
(**)-marka sa gumom koja nije originalna (mint with non original gum),naknadno nanešena guma,
(u)-poništena marka sa ili bez falca (used/cancelled mint with or without hinge),
2.kratice o uporabi:
MNH-nova marka (bez ikakvog traga falca, mint never hinged),
MVLH-marka sa veoma laganim tragom falca (mint very lightly hinged),
MLH-marka sa laganim tragom falca (mint lightly hinged),
MH-marka sa falcom ili ostatkom falca ili papira,
MNG, UNG-nova marka bez gume (mint without gum, unused no gum),
CANC-upotrebljena, žigosana marka (cancelled)
FDC-marka poništena žigom prvog dana izdanja (first day cover).
Ako ovi podaci nisu navedeni u opisu marke pri internetnoj prodaji, kontaktirajte prodavača i tražite o kakvoj se marci radi (npr. najkvalitetnija je MNH**). Navedeni ili dobijeni podaci osnova su za ev. kasnije reklamacije.
Postoje i drukčije kategorizacije maraka obzirom na očuvanost, centražu, svježinu i „opći dojam“, primjer tabela 1 (trenutno nedostupna na netu).
1. kratice za gumu (ljepilo):
**-marka sa neoštećenom originalnom gumom (mint with unmounted original gum),
* -marka sa oštećenom originalnom gumom (mint with mounted original gum), obično je to ostatak ljepila od falca,
(**)-marka sa gumom koja nije originalna (mint with non original gum),naknadno nanešena guma,
(u)-poništena marka sa ili bez falca (used/cancelled mint with or without hinge),
2.kratice o uporabi:
MNH-nova marka (bez ikakvog traga falca, mint never hinged),
MVLH-marka sa veoma laganim tragom falca (mint very lightly hinged),
MLH-marka sa laganim tragom falca (mint lightly hinged),
MH-marka sa falcom ili ostatkom falca ili papira,
MNG, UNG-nova marka bez gume (mint without gum, unused no gum),
CANC-upotrebljena, žigosana marka (cancelled)
FDC-marka poništena žigom prvog dana izdanja (first day cover).
Ako ovi podaci nisu navedeni u opisu marke pri internetnoj prodaji, kontaktirajte prodavača i tražite o kakvoj se marci radi (npr. najkvalitetnija je MNH**). Navedeni ili dobijeni podaci osnova su za ev. kasnije reklamacije.
Postoje i drukčije kategorizacije maraka obzirom na očuvanost, centražu, svježinu i „opći dojam“, primjer tabela 1 (trenutno nedostupna na netu).
Fai clic qui per effettuare modifiche.